Baština

  • Arheološka baština Župe dubrovačke   1/2010 

    Izložbom su predstavljeni  dosadašnji arheološki nalazi i lokaliteti s područja Župe dubrovačke u kontekstu kulturno - povijesnih događanja od prapovijesti preko antičkog razdoblja do kraja srednjeg vijeka.

  • Dragocjeni trag glagoljske pismenosti na dubrovačkom području   1/2010 

    Župski natpis je drugi po redu natpis najranijeg glagoljskog razdoblja 11. i 12. stoljeća, odmah iza Baščanske ploče.

  • Nekadašnji način života   1/2010 

    Svaka stara župska kuća imala je komin, prostoriju poznatiju kao popret upravo po svom središnjem dijelu. Komin je bio obitavalište za cijeli dan. Tu se jelo, pilo, kuhalo, odmaralo, razgovaralo i dogovaralo. I danas za hladnih zimskih večeri komini ožive, ali na žalost ne u onom svom starom sjaju.

  • Čuvari tradicije   1/2010 

    Iako živimo u doba globalizacije kada je svijet postao jedno malo selo, a svi ljudi povezani su preko šest osoba, tradicija je nešto što se nikako ne smije zaboraviti i zanemariti. Naime, ukoliko se ne bude znala i poštivala vlastita povijest, kako očekivati da će se znati koji su pravi koraci za budućnost?

  • Svako naše malo misto   1/2010 

    Na užem gradskom području postoji nekoliko ulica koje nose imena predjela Župe ili ponekog slavnog stanovnika. Iako "imenovanje" ponekih ulica nije imalo poseban povod, svaki naziv nosi sa sobom i bogatu prošlost.

  • Vječni tragovi u umjetnosti   9/2009 

    Iako je ovaj kipar, grafičar i slikar poznat i priznat diljem Europe, kod kuće je još prilično zapostavaljen. Naime, mnogi su oni koji ne znaju čije je remek djelo u crkvi sv. Ilara, a zbog boravka u inozemstvu, nije došao ni do saznanja kako je izišao natječaj za originalni župski suvenir. Kako sam kaže, ideju suvenira oduvijek ima u svojoj glavi, a to je Župčica s košićem na glavi koja bi naravno bila primjerena njegovom jedinstvenom načinu rada i pogledu na život.

  • Uskrs u Župi   9/2009 

    Iako je danas Župa dubrovačka skoro pa predgrađe Dubrovnika, te se broj stanovnika naglo povećao u posljednjih nekoliko godina, oni iskonski običaji i tradicije još uvijek nisu isčezli. Ostali su u sjećanjima najstarijnih Župljana koji su ih pokušali prenijeti i na svoje potomstvo. U potrazi za običajima vezanim uz najveći katolički blagdan, Uskrs, opet je u pomoć „priskočila“ devedesetogodišnja Ivka Kisić.

  • Tajna leži u skromnosti   9/2009 

    Danas kada je ženidba postala financijski gotovo neizdrživa investicija, pokušalo se iz razgovora s onima koji se sjećaju godina iza nas rekonstruirati kako je to nekad izgledalo u Župi i što se od običaja sačuvalo do danas. Dakle, nije oduvijek trebalo „dignuti kredit“ da bi se oženilo. Nekada je sve bilo toliko jednostavnije, a ujedno i osobnije.

  • Komunikacije kroz župsku prošlost   9/2009 

    Pored prirodnih resursa kao osnove gospodarstva i života zajednica u prošlosti (blizina vode, obradivih površina, pašnjaka, mora i sl.) komunikacije su jedan od osnovnih čimbenika za naseljavanje i kontinuitet života na nekom području. Dakako, tu se u prvom redu podrazumijevaju prirodne komunikacije koje su sve do nedavno bile i prapovijesne i antičke i srednjovjekovne ceste, s vrlo malim intervencijama u prostoru.

  • Ugledan liječnik i znanstvenik   9/2009 

    Američki serijal CSI koji prikazuje život i posao forenzičara, popularan je diljem svijeta, a rijetki su oni koji znaju kako je „otac“ kriminalističke patologije (koja je dio forenzike) zapravo Župljanin Eduardo Miloslavić.

  • Stari i zaboravljeni običaji   12/2008 

    Živimo u vremenu kada se sve manje drži do onih iskonskih ljudskih vrijednost, a često se i sam Božić pretvori u pomahnitalo trčanje za skupim poklonima i raznim materijalnim dokazivanjima. Ono što je razveseljavalo naše pretke polako pada u zaborav, a mladi ni ne znaju koje vrijednosti gube.

  • Križevi na nadgrobnim učelcima   12/2008 

    Na više mjesta u Župi dubrovačkoj možemo vidjeti kamene ploče na kojima su prikazani razni oblici križeva. U stručnoj terminologiji nazivaju se nadgrobni učelci, a nalazimo ih ugrađene u pročelja crkava, na ulazu ili prilazu grobljima i crkvama, u ogradnim zidovima groblja, ziđu pojedinih kuća, izdvojenim
    brežuljcima i sl.

  • Školstvo u Župi   9/2008 

    Društvene promjene do kojih dolazi početkom 19. st. ostavile su svoje tragove i na području Župe dubrovačke. Pomorci koji su jedrili europskim i svjetskim morima, vraćajući se u domovinu, naseljavajući te otkupljujući imanja gospara, šire ideje o potrebi za pismenošću. U to vrijeme počinju se javljati i usamljeni pojedinci koji odlaze svojim župnicima kako bi naučili osnove pismenosti, a time otkrivaju interese Župljana i najavljuju skoro otvaranje prave škole.

  • Nijemi svjedoci povijesti   9/2008 

    Stećci su kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjega vijeka zapadnog Balkana. Do danas ih je preostalo oko 70000. Nazivaju ih još i mramorovi, kamci, grčka ili rimska groblja, a jedan pjesnik nazvao ih je okamenjenim krikom. U znanstvenoj i stručnoj literaturi dosta se pisalo o vrstama stećaka, načinu ukrašavanja i simbolima, datiranju i rasprostranjenosti, te o populacijama koje su se sahranjivale pod njima.

  • Još neispričana priča stara 4000 godina   3/2008 

    Na cijelom području istočnojadranskog priobalja i duboko u njegovo zaleđe često se mogu vidjeti kamene gomile na raznim položajima, ali uglavnom po vrhovima brda i njihovim izdancima. Tko ih je i kada radio, zbog čega, zašto na takvim mjestima, od davnina su pitanja koja si čovjek postavlja, a onda u skladu sa svojim spoznajama, na sebi dostupan i razumljiv način objašnjava.

  • Dubac na razmeđi vremena i prostora   6/2007 

    Nekada je naselje Dubac bilo znamenito po organizaciji imanja, utvrđenog kulom i zaštićenog crkvom Sv. Stjepana. Imanje je zasigurno pripadalo dubrovačkoj plemićkoj obitelji Silivestrovića čiji se jedan član, Stjepan Silivestrović pobrinuo da se njihova zemlja, na razmeđi dubrovačkih putova i Župe, nekada prozvane i Žrnovica, osigura protiv svjetovnog i Božjeg gnjeva.

  • Tradicija (s)pala na 20 nošnji   6/2007 

    U povijesti Župe, kao i svugdje u svijetu, muškarci su itekako vodili računa kako se odijevaju. Naime, kako smo saznali, baš poput naušnica i kod muške župske nošnje znalo se kada i u koje vrijeme se može nositi određen detalj i u kojoj boji. A detalja na odjeći bilo je pregršt.

  • Crkva Sv. Đurđa u Buićima   6/2007 

    Crkva Sv. Đurđa smještena je na samoj granici između sela Buići i Petrača, a nekad je bila glavna crkva sela Petrača te je oko nje postojalo groblje. Kako je davno izašlo iz upotrebe, palo je u zaborav, a stećci uz crkvu te ulomci ugrađeni u nju još su jedini svjedoci tih prohujalih vremena.

  • Župke s četiri autohtone naušnice   1/2007 

    Pokušali smo istražiti kako izgleda župska naušnica, a rezultati našeg rada zbilja su čudesni. Pitanje koje smo postavili na početku istraživanja bilo je: je li naušnica na grbu Općine jednaka – onoj pravoj 'župskoj' naušnici. A, na kraju smo otkrili kako jest i nije.