Kroz povijest

Baština

Autor: Domagoj Perkić

Datum: 9/2009

Broj komentara: 0

Komunikacije kroz župsku prošlost

Komunikacije kao osnova trgovine

Karta Župskih komunikacija

Za ovo su područje najvažnije komunikacije između priobalja i unutrašnjosti kao osnova trgovine koja je bila jednako bitna kroz sva ranija razdoblja. U takvom kontekstu smještaj Župe dubrovačke između Dubrovnika i Cavtata odredio je njen cjelokupni razvoj od prapovijesnih do današnjih vremend jer komunikacije iz Cavtata i Dubrovnika prema unutrašnjosti vode uz rubna područja Župe dubrovačke.

Cavtatska i dubrovačka komunikacija

Značaj i trajnost određene komunikacije ovisio je o trenutnom značaju u određenom vremenu Cavtata ili Dubrovnika. Tako je u ranijim prapovijesnim vremenima veći značaj imala „cavtatska“ jer je glavni centar bio Epidaurum. Isti odnosi ostaju i u antičkim vremenima sve do početaka srednjeg vijeka kada Dubrovnik preuzima centralnu ulogu, pa „dubrovačka“ komunikacija postaje glavna i kasnije prerasta u poznati dubrovački karavanski put, odnosno „dubrovački drum“. Bitno je da obje komunikacije, neovisno o važnosti, paralelno egzistiraju o čemu najbolje svjedoče arheološki lokaliteti koji se nalaze uz njih.

Komunikacije i sakralni objekti

Put kraj Spilana

Koliki je bio značaj komunikacija kroz prošlost možda najbolje karakterizira činjenica da su se u ranijim razdobljima groblja, a u kasnijim i groblja i crkve, podizale u njihovoj neposrednoj blizini. Tako se većina brončano i željeznodobnih kamenih gomila koje predstavljaju groblja nalazi uz obje spomenute komunikacije, a danas ih nalazimo na području između Žarkovice i Gornjeg Brgata (11 gomila) vezanih za „dubrovačku komunikaciju“, te iznad Spilana u Platu (6 gomila) vezanih uz „cavtatsku komunikaciju“. Kasnije ulogu gomila preuzimaju srednjovjekovne crkve i groblja pod stećcima. Tako kasniji dubrovački drum prate crkve od sv. Orsule, sv. Đurđa, sv. Ivana, sv. Barbare i sv. Ane na Brgatu, te groblje pod stećcima na Barbari. Cavtatsku komunikaciju koja jednim krakom prolazi pored Spilana prate sv. Ana i sv. Ilija na G. Obodu, te sv. Ivan iznad Plata, odnosno Vidovo groblje (stećci) iznad Spilana.

Obalna komunikacija

'Rimski put' na Trapitu

Pored komunikacija od priobalja k unutrašnjosti, kroz Župu prolaze i dvije u smjeru istok – zapad. Prva, uvjetno nazvana obalna, povezivala je prapovijesna, antička i srednjovjekovna naselja na području današnjih Dubrovnika i Cavtata, a samim tim i Župe. Najbolje je očuvana ona najkasnija iz srednjeg vijeka i s prekidima je pratimo od Orsule do Blata u Kuparima. Na području Trapita poznata je pod nazivom „rimski put“. Vjerojatno je, kao i na ostalom području, kroz sva razdoblja komunikacija išla istom trasom. Uz ovu cestu nalaze se crkve sv. Orsule na Orsuli, sv. Stjepana i nepoznatog titulara na Dupcu, sv. Križa, sv. Spasa i sv. Petra na Trapitu, te sv. Stjepana u Kuparima. Dalje trasa nije sačuvana pa se ne može govoriti ni o arheološkim lokalitetima.

Istok-zapad

'Dubrovački drum' kraj Crkve sv. Orsule

Druga komunikacija istok - zapad povezivala je dva centralna prapovijesna i antička naselja u Župi: Gradac i Spilan, te je dalje produžavala u unutrašnjost, odnosno ispod Spilana se spajala s „cavtatskom“ komunikacijom. Ova cesta je većim dijelom sačuvana i možemo je pratiti od Buića sve do iznad Spilana. Prate je crkve sv. Đurđa i sv. Trojice u Petrači, sv. Luke na Brašini, sv. Kuzme i Damjana u Klokurićima, sv. Spasa na Krstacu i sv. Mihajla u Kosturu. Osim crkava, prapovijesno groblje se nalazilo negdje između Buića i Brašine na položaju Džare, a sačuvanu gomilu nalazimo i na Kosturu.

Iz navedenog vidimo kako se kroz prošlost uvijek nastojalo da duše umrlih u grobljima ili sveci kojima su podizane crkve čuvaju ceste, u simboličnom smislu čuvaju pristup naseljima. Danas, situacija je bitno drukčija. Tehnologija i način života omogućuju i odobravaju gradnju cesta preko svega, bez obzira na prirodu i prirodne komunikacije.

Komentari (0)