Božićni blagdani

Baština

Autor: Paulina Kisić

Datum: 12/2008

Broj komentara: 1

Stari i zaboravljeni običaji

Božićne prikle

Bliži se vrijeme Božića i ono sa sobom uvijek donese radost te veseljem ispuni naše domove. Ipak, živimo u vremenu kada se sve manje drži do onih iskonskih ljudskih vrijednost, a često se i sam Božić pretvori u pomahnitalo trčanje za skupim poklonima i raznim materijalnim dokazivanjima. Ono što je razveseljavalo naše pretke polako pada u zaborav, a mladi ni ne znaju koje vrijednosti gube. No, da se običaji i tradicija ne bi u potpunosti zaboravili pomogla je devedesetogodišnja Ivka Kisić iz Makoša koja je svojim sjećanjima omogućila bar na kratko povratak u ta prošla (jednostavnija, a vjerojatno i ljepša) vremena.

“Da rodilo i plodilo kako ove godine, tako i dogodine”

Badnjik

Prisjetila se gospođa Ivka kako se domaćin kuće morao pobrinuti da na Badnji dan u kući ima badnjik (hrastovo drvo veličine do jednog metra, a moglo je biti i maslinovo), jer je upravo on bio u središtu svih događanja toga dana. Kako je riječ o posnom danu na Badnji dan, za objed su uvijek bili bakalar i riža. Nakon popodnevne ispovijedi, obitelj bi se sastala u kući, domaćin bi badnjik okitio ruzmarinom, lovorikom i maslinom, a na njegov vrh bi stavio jabuku. Badnjik bi se blagoslovio vinom, pšenicom i tamjanom u znaku križa, a zatim bi se uz zajedničku molitvu “Oče naš” pronio kroz sve prostorije kuće. U svakoj bi se prostoriji ostavila po jedna kitica lovorike, ruzmarina i masline i izgovarale riječi: “Da rodilo i plodilo kako ove godine, tako i dogodine”. Sam badnjik bi se nakon ovog obreda odnio na ognjište gdje bi se položio u vatru i trebao je do Vodokršta izgorjeti. I njegovi pougljenjeni ostatci smatrali su se blagoslovljenima te su se koristili pri liječenju domaćih životinja.

Božić - obiteljski blagdan

Menestra

Nakon ovog obreda uslijedila bi skromna večera, prokule i prikle, a zatim bi domaćin kuće sa susjedima pošao čestitati Badnje veče od kuće do kuće, ali se nije pjevala kolenda nego putnički. Čestitari su čašćeni priklama, suhim smokvama, mantalom, kontonjatom i vinom, a tek bi im u posljednjoj kući domaćica pripremila kraut na ulju (također posnu hranu). Ponoćke nije bilo, ali se prva božićna misa slavila u četiri sata ujutro. Božićna trpeza bila je malo bogatija od one dan ranije, najčešće je bilo svinjsko pečenje (lonza na ražnju iznad ognjišta), a krumpir i kruh ispod sača. Od slatkih delicija mogao se naći štrudel od jabuka (također pečen ispod sača) i prijesnac te mali suhi keksi. Obitelj bi obično na Božić ostajala u svojoj kući na okupu, a tek na Sv. Stjepana posjećivala rodbinu i susjede. Bor se počeo kititi nakon II. svjetskog rata, te s njim dolaze i sitni obiteljski pokloni (najčešće neke praktične i nužne stvari), a prvi ukrasi na boru bili su šareni ukrasni papirići u kojima su bili zamotani bomboni koji su se kasnije dijelili djeci.

Kolenda

Kolendavalo se samo na Silvestrovo i to samo odrasli. Obilazili bi od kuće do kuće i pjevali: “Dobra veče domaćice, kolendo, kolendo/ i u kući domaćine, veselo, veselo/ mi smo došli kolendati, kolendo kolendo/ vaše dvore posjetiti, veselo, veselo/ pred kućom vam bor zeleni, kolendo, kolendo/ i u njemu paun sjedi, veselo, veselo / kada paun krilom krene, kolendo, kolendo/ sve otrese zlatne rese, veselo, veselo…”.

Kolendari su se primali u kuću i darivali smokvama i mjendulima, a samo rijetko narančama i jabukama jer je to voće bilo dragocjeno. U svim je kućama bilo otprilike isto, muške goste častilo se rakijom i vinom, a žene i djecu varenikom (ukuhani mošt). Materijalne razlike među ljudima bile su puno manje izražene i, kao što gospođa Ivka kaže, ljudi su bili nekako zadovoljniji i sretniji nego danas.

Skromnost minulih vremena

Ako usporedimo ove slike prošlosti s našim današnjim stanjem, moramo priznati da se uvelike razlikuju. Ima i naše vrijeme neke svoje čari, ali ne bi bilo loše naučiti ponešto iz minulih vremena. Skromnost koja je izvirala iz svakog njihovog dana mogla bi nam pomoći u preživljavanju globalne ekonomske krize kojom nam prijete, a svakako će nas učiniti zadovoljnijima i ispunjenijima.

Komentari (1)

  • 24.12.2009 : mare

    lijepo je da danas djeca mogu vidjeti kako je bilo prije.mene je isto oduševilo