Sanacija opožarenih područja

Ekologija

Autor: Sanja Tomšić

Datum: 3/2008

Broj komentara: 0

Uređeni i održavani požarni putovi mogu postati turistički hit

Požarni put

Svake godine svjedoci smo velikih požara otvorenog prostora, nastalih prvenstveno ljudskom nepažnjom i / ili neznanjem, koji rezultiraju višeznačnim i teško otklonjivim posljedicama. Osim gubitka drvne mase, požari uzrokuju niz ekoloških promjena staništa: gubi se zaštitna funkcija šume, proizvodna sposobnost tla, dolazi do erozije vodom i vjetrom čime se vegetacija teško obnavlja, a podzemne vode postaju ugrožene raznim vrstama kontaminacije, gubi se estetika krajobraza, zagađuje se atmosfera produktima izgaranja, nestaje prirodno stanište za mnoge korisne vrste životinja i biljaka i ine druge štete.

Pravi razlozi šumskih požara velikih razmjera, u Županiji i šire u regiji, su višestruki. Ovdje navodim samo one, koji najviše doprinose neučinkovitosti protupožarne zaštite šumskih površina. Državne i posebno privatne šume, najčešće crnogorične, vrlo su guste, ne prorjeđuju se, ne uklanjaju se suha stabla i granje, a ne čisti se niti šumsko tlo od lako zapaljive makije, naslaga iglica i drugog. Nedostaju prosjeci i pristupni putovi. U slučajevima kad je požar podmetnut, odabiru se nepristupačni šumski predjeli koji su neprohodni i obrasli gustim trnjem i šikarom koje nitko ne uklanja. Požari se podmeću u dane kad vladaju visoke temperature i pušu jaki vjetrovi. Kasna i neprofesionalna dojava o požaru ima tada posebno katastrofalne posljedice jer su opožarene površine vrlo velike. Jedini način gašenja nude protupožarni avioni i helikopteri u sastavu vatrogasnih postrojbi jer pristup vozila do požarišta, u najvećem broju slučajeva, također ne postoji. Preventivna zaštita od požara zasad ne zadovoljava. Iako se ona na nekim područjima i u određenom opsegu provodi, mnogo su veće površine, gdje su preventivne mjere potpuno izostale ili nisu učinkovite.

NE POSTOJI SUSTAV ZA OBNOVU VEGETACIJSKOG SUSTAVA

Posljedice požara

Jedna od značajnih prepreka u pristupanju sanaciji opožarenog područja jest činjenica da je veliki dio nastradalih terena u djelu privatnog vlasništva. Javno poduzeće "Hrvatske šume", u suradnji sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi, vatrogasne zajednice općine, grada, odnosno područja, dužno je izraditi godišnji plan u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja i pristupiti sanaciji opožarenih područja kao i izgradnji protupožarnih prosjeka kroz posebno ugrožene šume, a izgradnju dovršiti tijekom tekuće godine. Međutim, gore navedeno javno poduzeće nije dužno zbrinjavati, sanirati ili pošumljivati šume koje su u privatnom vlasništvu. Daljnji je problem što sustav za obnovu vegetacijskog pokrova na opožarenim površinama, osim u okviru Hrvatskih šuma, ne postoji. Ograničenja su posljedica nedorečene zakonske regulative. Tako npr. na opožarenim područjima pod upravom Hrvatskih šuma ne mogu se umjesto borova saditi masline koje su odlična brana širenju požara jer su masline poljoprivredna kultura o kojoj se, po slovu zakona, ne mogu skrbiti Hrvatske šume. Sve nije izgubljeno. Bitno je naglasiti i pozitivan utjecaj požara na krajolik Mediterana tijekom povijesti. Mozaička struktura je jedna od glavnih karakteristika mediteranske vegetacije i rezultira velikim brojem niša i visokom raznolikosti. Požari su važni u determiniranju tog mozaika.

Nameće se pitanje, na koji način pristupiti sustavnoj sanaciji opožarenih područja i izgradnji šuma u Župi dubrovačkoj? Od velike je važnosti planirati izgradnju i spriječiti daljnju devastaciju šuma.

KONCESIJOM DO SANACIJE

Radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjeđenja gospodarenja šumama, osnovana je Šumarska savjetodavna služba (www.suma-ss.hr). Šumarska savjetodavna služba je specijalizirana javna ustanova za poslove u šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba koja između ostalog upućuje kako doći do sredstava za izvršne radove obnove šuma i šumskih zemljišta. Svaki pojedini šumoposjednik može zatražiti pomoć, međutim, ideja je da se privatni vlasnici kolektivno dogovore, putem opunomoćenja, s lokalnom upravom kako bi ona u njihovo ime mogla zatražiti krupnija sredstva za izradu programa gospodarenja i obavljanja izvršnih radova. Takav pristup omogućio bi sustavnu obnovu i izgradnju šuma, a obuhvaćao bi čitave cjeline unutar jedinstvenog krajobraza na području Župe dubrovačke. Radno i financijski intenzivne poslove vezano uz sanaciju i pošumljavanje moglo bi se komercijalizirati, te da se privatnim poduzetnicima koji bi mogli zapošljavati i lokalno stanovništvo, izdavanjem koncesija (pod nadzorom "Hrvatskih šuma") prepusti sanacija i čišćenje šuma, kao i prikupljanje drvne mase, koja bi se koristila ili prodavala za razne svrhe. Potom slijedi pošumljavanje.

MASLINE I VINOVA LOZA

Što posaditi na određenom području odredit će požarni rizik tog područja nakon što vegetacija naraste. Od prvobitne reprezentativne funkcije važna je i biološka raznolikost. U našim autohtonim šumama najvažniji su pojedine vrste hrasta (Quercus sp.), maslina i rogač, a priključuju im se i sredozemni borovi (Pinus sp.). Na područjima gdje je to moguće mogle bi se saditi masline i domaće sorte vinove loze u svrhu poljoprivrednog dobra.

Pravilnim planiranjem, područja s lako zapaljivom vegetacijom mogu se odvojiti s teško zapaljivom vegetacijom i na taj način stvoriti vegetacijske protupožarne koridore. Probijanje prosjeka i putova do svih nepristupačnih (državnih i privatnih) šumskih područja neposredno će omogućiti razvoj turizma u priobalju i u unutrašnjosti stavljanjem protupožarnih putova u svakodnevnu funkciju izletničkog, sportskog, rekreativnog, zdravstvenog i seoskog turizma. Uređeni i održavani požarni putovi mogu postati vrlo brzo hit za šetnje, rekreaciju, vožnju biciklom i drugo, te bi imali ne samo požarno preventivni, već i požarno operativni, ekonomski, pa i ekološki karakter.

ULAGATI U PREVENTIVU

Sanacijske aktivnosti nisu vezane samo s požarima, već i s nekim ekonomskim djelatnostima, primjerice s poljoprivredom, ali one u biti predstavljaju dugoročnu preventivnu aktivnost.

Katastrofalni požari u regiji uništavaju naše sirovinske i energetske resurse, a iz godine u godinu smanjuju se i naše komparativne prednosti u turizmu u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Stanje se neće promijeniti bez ulaganja u razvoj protupožarnih sustava. Ulaganja u preventivu kad su u pitanju požari, znatno su niža od šteta i kurative, pa se s ekonomsko-gospodarskog stanovišta ulaganja u preventivu uvijek mnogostruko isplate.

Komentari (0)