Stefani Grbić

Glazba

Autor: Matea Miloslavić

Datum: 1/2010

Broj komentara: 2

Mlada župska nada

Stefani Grbić

Župa dubrovačka se oduvijek nalazila u svojevrsnom sendviču između stoljetne Raguse i antičkog Epidaurusa, te je upravo ta činjenica utjecala na kulturu i tradiciju ove male općine, te na pojavljivanje brojnih umjetnika koji su odlučili svoju kreativnost kanalizirati kroz slikarstvo, kiparstvo ili pak glazbu. Jedna od njih je i Stefani Grbić kojoj je glazba oduvijek neizmjerno puno značila te je stoga i odlučila pretvoriti je u životno zvanje. 

Od malih nogu izložena ovoj zvonkoj radosti prve uzore pronašla je u ocu i dundu koji su je na neki način i upoznali s muzikom. Naime, dundo joj je svirao trubu, a otac bubnjeve, te bio član nekolicine dubrovačkih bendova u '70 i '80.

Prvi glazbeni koraci

"Slušajući njihove probe, jako me počela zanimati glazba, a svirka i pjesma su u meni privlačili veliku pozornost". Na ovaj način mlada glazbenica opisuje trenutke kada je pronašla "ljubav svog života". No, Stefani nije odabrala ni trubu, ni bubnjeve, već klavir. A sve je započelo jednim malim sintesajzerom na kojemu je naučila svirati dječje pjesmice. Međutim, od malih nogu je pokazivala iznimnu talentiranost koju je prepoznala očeva rodica Katija Medi koja ju je s tek pet godina upisala u Umjetničku školu Luke Sorkočevića kod profesorice Marije Grazio s kojom je radila sve do mature. Nakon završetka srednje škole Stefani je odlučila nastaviti se baviti glazbom, te je u Ljubljani upisala Muzičku akademiju kod profesora doc. Tomaža Petrača.

Stefani Grbić

Iako danas na četvrtoj godini studija, za sobom ima brojne nastupe po Hrvatskoj i Sloveniji, te brojna sudjelovanja na seminarima i natjecanjima na kojima je osvojila i pojedine nagrade. Tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja na Županijskom natjecanju u Dubrovniku  osvojila je treću nagradu, dok je dvije druge nagrade osvojila na Državnom natjecanju u Zadru, te Samoboru gdje je nastupila s komornim triom. No, najbitnije od svega je netom dodjeljena Prešernova nagrada za izvedbu E. Griega sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

Hrvatska vs. Europa

Nakon završetka studiranja na Muzičkoj akademiji u Ljubljani Stefani se planira nastaviti usavršavati u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Međutim, budući je zadnja generacija starog sustava studiranja, trenutno zbog Bolonjskog procesa ne može upisati magisterij u Hrvatskoj ili Sloveniji, već joj preostaje izabrati jednu od zapadnoeuropskih zemalja. No, možda joj to otvori i još poneka vrata pa njeni nastupi ne ostanu na razini Hrvatske i Slovenije već joj se pruži prilika za ostvarivanje međunarodne karijere (kvalitete i volje za to joj zaista ne nedostaje).

Suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom

Stefani Grbić i Dubrovački simfonijski orkestar u Kneževom dvoru

Iako se kaže kako je najteže biti najbolji kod kuće, Stefani je započela sa stvaranjem svoje glazbene karijere upravo kod kuće i to s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom s kojim je do sada nastupila čak tri puta. Prva prilika koju joj je pružio Dubrovački simfonijski orkestar bila je 2005. godine kada je izvela djelo Dimitrija Šostakoviča "Concertino". No, neki od najljepših nastupa koje je Stefani pružila publici Simfonijskog orkestra (koja je ubrzo nakon odsviranih prvih tonova postala i njena publika) odigrali su se prošlog ljeta. Treba napomenuti kako Stefani voli sebi postavljati visoke ciljeve, te je upravo zato i odabrala "Koncert za klavir i orkestar u a-molu" E. Griega, s dirigentima Ildousom Galioullineom i Noormanom Widjajom i to u Revelinu i Kneževom dvoru.

Budućnost u Gradu

Upravo je ta kombinacija kvalitetne i dobro odsvirane glazbe s povijesnim i nadasve akustičnim prostorima u kojima su se koncerti održavali, utjecalo na još bolju afirmaciju Stefani Grbić koja je cijeli svoj život posvetila glazbi. No, iako se ne radi o zabavnoj glazbi, popunjenost obaju posljednjih koncerata je bila i više nego zadovoljavajuća, a to je iznimno pozitivno u trenutcima kada je došlo do poplave šund glazbe koja jedva preživi nekoliko tjedana. No, pozitivno je kako Dubrovačko sveučilište ima u planu izgradnju Glazbene akademije, a upravo će to doprinijeti povećanju kakvoće kulturne scene u Gradu. Međutim, još jedan problem s kojim se susreću glazbeni djelatnici u Dubrovniku je i nedostatna i nezainteresirana publika. No, s otvorenjem akademije i dolaskom visokoškolskih profesora i studenata iz cijeloga svijeta i to bi se trebalo promijeniti, a možda se onda Dubrovnik i zaista pretvori u ono za što glasi – Grad kulture!

Komentari (2)

  • 31.7.2010 : obozavatelj glazbe

    svaka cast,neprocjenljivo za Zupu,je li svijestan načelnik sto sve zivi u opcini Župi Dubrovačkoj.

    28.6.2010 : roko

    mmmmmm stefani